Što nam je donio ulazak u Schengen zonu na moru
S puno manje pompe nego na cestama, u svim hrvatskim pomorskim lukama nastupio je slobodan prolaz za sva plovila koja dolaze iz zemalja članica Schengen zone.
Za Trajekte
Za putovanje trajektom u Italiju ili bilo koju državu EU-a više nema graničnih kontrola već se sve linije unutar EU smatraju kao trajektna linija Zadar-Preko.
Treba napomenuti da svaki građanin uz sebe mora imati valjani dokument poput osobne iskaznice ili putovnice kada se kreću morskim putem po vlastitoj državi, pa onda to logično vrijedi i za teritorijalno more RH koje je od 01.01.2023-e ušlo u šengenski prostor.
Za kruzere
Za kruzere će u svim lukama u koje uplovljavaju, a to je ionako već praksa, trebati dostavljati Crew List-e unaprijed. Slobodan promet unutar EU zone važi i za kruzere, a policija će provoditi kontrole nezakonitih migracija po vlastitim indicijama i procjeni rizika.
Jahte te plovila za sport i razonodu
Za plovidbu jahtama, jedrilicama, gliserima ili bilo kojim drugim plovilom, također više nema obaveznih policijskih kontrola! Ovo ne znači da ih povremeno neće biti, a policija je već najavila da će na moru, jednako kao i na kopnu, provoditi ''''kompenzacijske mjere'''', odnosno pregledavati putnike koji su im sumnjivi ili za koje imaju indicije da bi ih valjalo pretresti.
Treba napomenuti da svaki građanin uz sebe mora imati valjani dokument poput osobne iskaznice ili putovnice kada se kreću morskim putem po vlastitoj državi, pa onda to logično vrijedi i za teritorijalno more RH koje je od 01.01.2023-e ušlo u šengenski prostor.
Za teretne brodove
Isti tretman kao i svi brodovi navedeni gore imat će i teretni brodovi te će prvi kriterij za pregled biti njihov teret i porijeklo tereta. Uz to pregledi će se vršiti i prema procjeni rizika policijske i carinske uprave.
Primjer luke Split
U Splitu kao uvjerljivo najprometnijoj luci u Hrvatskoj, malo će se toga promijeniti jer se policijske kućice neće demontirati. Jednostavnim rječnikom rečeno, rampe na njima će se podizati i spuštati ovisno o tome uplovljava li brod iz zemlje EU-a ili neke ''''treće'''' države.
U planu je gradnja međunarodnog putničkog terminala koji će se nalaziti na samom lukobranu, čime će se za lokalni trajektni promet osloboditi golemi prostor Gata svetog Duje u samom središtu gradske luke. Novi terminal projektiran je u potpunosti u skladu sa šengenskim standardima, što znači da će u ovom kompleksu biti razdvojeni prometni tokovi za putnike koji dolaze iz EU područja i one koji uplovljavaju iz, primjerice, Crne Gore, Albanije, Turske ili Amerike.
Ivan Marić, pomoćnik načelnika postaje pomorske policije u Splitu za svekoliku javnost kaže: ''''Granične kontrole ukidaju se prema zemljama članicama Schengena, s time da će se dakako provoditi kompenzacijske mjere u skladu s našom procjenom rizika. S trajektnim prometom zasad će biti relativno jednostavno jer jedina redovna međunarodna linija u splitsku luku uplovljava iz talijanske Ancone i ona će u budućnosti de facto imati jednak status kao i trajektne linije za Brač ili Vis. Jednaka situacija je s teretnim brodovima koji plove prema Sjevernoj luci, a ni golemi putnički kruzeri - koji u ovoj luci imaju između 250 i 300 uplovljavanja godišnje - više neće biti podložni redovnoj kontroli ako dolaze iz Grčke, Italije i ostalih zemalja EU zone.
Uvođenjem Schengena najveće olakšanje nastupa vlasnicima i putnicima na jahtama, jedrilicama i brodicama koji po uplovljavanju iz Italije više neće imati obavezu javljanja u prvoj dostupnoj luci otvorenoj za međunarodni promet, nego će naprosto moći produljiti plovidbu do svoje destinacije. Takvih je, procjenjuje se, u hrvatskim vodama čak osamdesetak posto.
Vanjska granica postaje unutarnja granica. Sva plovila za sport i razonodu koja dolaze iz Italije i Slovenije pa i Francuske više ne moraju ići u luku otvorenu za međunarodni promet, nego idu u bilo koju luku bez kontrole.
Onih preostalih dvadesetak posto odnosi se na putnike i turiste iz trećih zemalja, na transfere čarter plovila iz zemalja poput Crne Gore, Turske i slično. Njima ostaje obveza prijaviti se u prvoj luci otvorenoj za međunarodni promet uz olakšanu proceduru.
Vinjete
Vinjete koje su do sada strani državljani kupovali za svoje brodove i brodice ostaju ,kao što se plača i autoput na kopnu, te će ih po dolasku u teritorijalno more RH strani državljani biti obavezni kupiti u najbližoj lučkoj kapetaniji ili ispostavi te imati spremne u slučaju kontrole. Potvrdio nam je ovo i načelnik lučke kapetanije u Zadru, Alen Rukavina, te dodao da će kako stvari stoje policija i kapetanija sada imati sve svoje vrijeme za obavljanje ophodnji i inspekcija.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković najavio je prebacivanje vinjeta u digitalni oblik te plaćanje online za cestovni promet, a vjerujemo da će u istom paketu doći i morske vinjete za strane državljane što bi svakako uštedilo vrijeme i smanjilo gužve u lučkim kapetanijama i ispostavama.
Zaključak
Sve ovo zvuči jako dobro i trebalo bi doći do još veće propulzivnosti na kopnu i moru, što je svakako veliki vjetar u leđa hrvatskoj nautičkoj industriji i turizmu općenito. Kako će se sve posložiti u praksi vidjet ćemo, ali svakako bi trebalo biti korisno i donijeti manje gužvi po uredima. U neslužbenom razgovoru sa policijom i kapetanima čini se da će se više stvari odvijati na moru, a manje po uredima. Dobro nam došli EUR-o i Schengen!
Vaš EMERGENSEA tim!